Izložbu Bit international ZKM Karlsruhe posvećuje jednom od najznačajnijih međunarodnih umjetničkih strujanja 60-ih godina, Novim tendencijama te njihovom značenju za povijest kompjuterske umjetnosti. Nove tendencije su 1968. godine odlučile prihvatiti kompjuter kao sredstvo umjetničkog izražavanja kako bi potvrdile svoja avangardna nastojanja i sudjelovale u definiranju one tehnologije za koju se s pravom tvrdilo da će odrediti budućnost civilizacije.
Nakon što je 1961. godine u Zagrebu održana izložba konkretne i konstruktivističke umjetnosti, Nove tendencije su se vrlo brzo počele razvijati u dinamičan pokret posvećen "vizualnim istraživanjima". Sredinom 60-ih izazvale su međunarodni boom Op-arta, posebice zbog sudjelovanja na izložbi Responsive eye u njujorškom muzeju MOMA 1965. godine. No taj uspjeh ipak nije Nove tendencije približio njihovim ciljevima – afirmaciji "umjetnosti kao istraživanja", kao ni etabliranju novih oblika njezine distribucije izvan umjetničkog tržišta, što bi pristup umjetnosti trebalo omogućiti svakome. Organizatori Novih tendencija odlučili su aktualizirati svoje strategije, zbog čega su u ljeto 1968. godine u okviru četvrte izložbe Tendencije 4 započele program "Kompjuteri i vizualna istraživanja". Nositelj projekta, tadašnja Galerija za suvremenu umjetnost, a današnji Muzej suvremene umjetnosti, do 1973. godine posvetio se umjetničkom istraživanju pomoću kompjutera nizom međunarodnih izložbi i simpozija. Umjetnici i znanstvenici iz cijelog svijeta na vrhuncu Hladnog rata predstavljali su svoja djela u Zagrebu. Time su Nove tendencije etablirale jedinstvenu platformu za razmjenu ideja i znanja s područja umjetnosti te prirodnih i tehničkih znanosti. Galerija je također izdavala višejezični časopis "Bit international", čime je Zagreb postao jedan od inicijatora estetskih i medijsko-teorijskih promišljanja, što se u ono vrijeme nije moglo usporediti ni sa čim sličnim u svijetu.
Organizatori zagrebačkih Tendencija pokušali su svjesno pratiti i oblikovati povijesni prijelaz u kojem je kompjuter prvi put shvaćen kao medij umjetničkog stvaranja. Također su kompjuterski generirana djela povezivali s konstruktivističkom i kinetičkom umjetnošću (1968./1969.) te konceptualnom umjetnošću. Umjetnosti elektronskih medija nisu promatrane kao izolirani fenomen nego u kontekstu povijesti i diskursa vizualnih i izvedbenih umjetnosti.
Isti je zadatak preuzeo i ZKM nizom izložbi u Medijskom muzeju, započevši izložbom Die algorhitmische Revolution (2004.), kao i najnovijom izložbom "Bit international".
U suradnji s Muzejom za suvremenu umjetnost Zagreb i međunarodnom mrežom kolekcionara i privatnih arhiva ova izložba prvi put nudi pregled "Novih tendencija" i njihovih programa "Kompjuteri i vizualna istraživanja": grafike, slike, filmovi, skulpture kao i kompjuterski generirana lirika i literatura nakon 40 godina ponovno će postati dostupni široj javnosti. | | 
Abbildungen (von oben nach unten)
Hiroshi Kawano:
Work Nr. 1, 1965
Computergestützte Gestaltung, Farbe / Papier, 19,5 x 20 cm
MSU | Museum für zeitgenössische Kunst Zagreb
Foto: Boris Cvjetanović
Manfred R. Schroeder:
Eye, 1968
Computergrafik, Fotografie, 61 x 51,5 cm
MSU | Museum für zeitgenössische Kunst Zagreb
Foto: Boris Cvjetanović
Stan VanDerBeek, Kenneth C. Knowlton:
Man and His World, 1968
Computergenerierter Film, 60 Sekunden
Privatbesitz
Screenshot
|
